Zbog dojava o postavljenim bombama u samo jednom sudu u Sarajevu od početka godine otkazano 720 ročišta

Lažne dojave o postavljenim bombama su ozbiljan problem jer stvaraju paniku i strah među ljudima, uzrokuju prekid u radu i remete normalan tok života. Osim toga, one troše vrijeme, novac i resurse nadležnih službi koje moraju provjeriti svaku dojavu.

Ovaj problem u Sarajevu je naročito intenziviran posljednjih mjeseci, ali se dešava već godinama, naročito kada je u pitanju rad pravosudnih institucija.

Ono što mora brinuti građane jeste da su dojave o bombama sve učestalije na sudovima, školama, bankama, a intenzivirale su se proteklih mjeseci.

Važno je također i edukovati ljude o tome kako prepoznati lažnu dojavu o bombi i što učiniti u slučaju da primijete sumnjiv predmet ili aktivnost.

Portparolka ministarstva unutrašnjih poslova KS Meliha Novalić poručila je kratko za Klix.ba naglasivši da pripadnici MUP-a KS pristupaju ovakvim predmetima zavisno od slučaja, po već utvrđenim normama i mehanizmima koji se provode u policijskim odjelima.

Možemo dati samo jedan primjer gdje je prema podacima MUP-a KS, Općinski sud u Sarajevu samo u ovoj godini prijavio šest, a u predhodnoj 14 dojava o postavljenim bombama.

Dakle, u periodu od početka godine pa do 28. marta, zbog šest lažnih dojava o postavljenim minsko-eksplozivnim napravama, u ovom sudu je ukupno odgođeno 720 ročišta.

Kako se navodi u zvaničnom saopćenju Općinskog suda Sarajevo, ovakva učestala pojava uzrokuje evakuaciju svih uposlenika Općinskog suda u Sarajevu, a što svakako utječe na rezultate rada sudija, sudskih odjeljenja kao i suda u cjelini.

Dalje dodaju da, kada se uzme u obzir da kontra-diverzioni pregled Palate pravde (površine cca 12.700 metara kvadratnih) traje u prosjeku od tri do četiri sata, jasno je da su sudije ovog suda u protekloj godini zbog lažnih dojava bile odsutne sa posla čak sedam radnih dana (14 dojava). Ovo je samo jedan primjer institucije koja ima velike probleme sa ovom pojavom.

Hapšenja odgovornih osoba

Jasno je da je u većini slučajeva teško doći do počinioca ovih krivičnih djela, ali policija ima određene uspjehu u ovim slučajevima.

Pripadnici Policijske uprave Ilidža i Sektora kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova KS uspjeli su identifikovati i uhapsiti osobe prije dva dana koje su uputili lažne dojave o bombama.

Kako se navodi u zvaničnom saopćenju, u saradnji s Obavještajno-sigurnosnom agencije Bosne i Hercegovine, identifikovali su osobe za koje postoji osnov sumnje da su izvršile krivična djela Izazivanje opće opasnosti i lažno prijavljivanje na štetu Internacionalnog univerziteta u Sarajevu.

Postupajući po naredbama dežurnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, E.Đ. (24) i M.O. (28) su u službenim prostorijama Uprave policije MUP-a KS ispitani u svojstvu osumnjičenih.

Oni će po kompletiranju operativnog materijala izvještaj o počinjenom krivičnom djelu biti dostavljen nadležnom tužilaštvu na daljnje postupanje.

Za lažno prijavljivanje, prošle godine za ovo krivično djelo izrečena je i zatvorska kazna. Eldin Kuka i Almin Osmanovića osuđeni na šest mjeseci zatvora zbog lažne dojave o postavljenoj bombi u Vrhovnom sudu Federacije BiH. Oni su to dojavili putem telefona, a mnoge druge dojave bile su putem maila.

Jesu li adekvatne kazne?

Rješenje bi moglo biti i u povećanju kazni za ova krivična djela. Trenutne kazne su kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Osim toga, osoba koja izazove lažnu dojavu o bombi može biti suočena i sa drugim sankcijama, kao što su novčane kazne ili obaveza naknade štete koja je nastala kao posljedica njihovog postupka.

Još kada znamo da je stručnjacima za sigurnost svakako jasno da je u određenim situacijam teško otkriti počionice, povećanje kazne su možda nameće kao imperativ.

U BiH se koriste slične metodologije kako su nam potvrdili iz MUP-a KS, kada je u pitanju otkrivanje, ali je također poznato da naša zemlja nema jak cyber zaštićeni prostor i infrakstrukturu.

Zbog toga možemo zaključiti na kraju, da bi se borili protiv ovog problema, potrebno je podići svijest javnosti o posljedicama koje lažne dojave o postavljenim bombama mogu imati i istaknuti ozbiljnost kazni koje se primjenjuju na one koji šire ovu vrstu lažnih informacija.

Ili će stanje ostati isto, te će nadležni organi voditi i dalje iscrpljujuću bitku sa ovim učestalijim problemom.

0Shares

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.