Tužba Kosova protiv Srbije za genocid: Hoće li prijetnja ostati na riječima?

Prošlo je gotovo osam mjeseci otkako je glasnogovornica Vlade Kosova Rozafa Kelmendi objavila da će ta zemlja tužiti Srbiju za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

Nije to bila prva objava s Kosova na ovu temu, jer je prije 2,5 godine tadašnji predsjednik Skupštine Kadri Veseli najavio sličan potez kosovskih vlasti, kojim bi se, kako je rečeno „tražila pravda za 186 masakara koje su tokom rata na Kosovu 1998. i 1999. godine počinile Vojska Jugoslavije, srpska policija i paravojne snage“.

No, nakon Veselijeve objave nije se desilo ništa, osim što je on lično bio uhapšen po optužnici da je, dok je bio pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova, počinio ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Priča o tužbi Kosova za genocid ponovo je aktuelizirana nakon što je kabinet premijera Albina Kurtija u martu ove godine, nakon pobjede njegovog Pokreta Samopredjeljenje na izborima, preuzeo izvršnu vlast na Kosovu.

Osam mjeseci tišine

„Prije početka izrade tužbe potrebno je finalizirati plan rada koji sadrži mnoge tehničke aspekte. Smatramo da je na Kosovu bilo genocida i pokušat ćemo to dokazati. Proces tužbe je dug, složen i vrlo osjetljiv proces pa će trebati vremena“, rekla je Kelmendi u maju, najavljujući početak izrade tužbe.

I opet, nije se desilo ništa… Makar ne zasad.

Nakon početne eksplozije reakcija sa Kosova, iz Srbije, ali i šire, vlasti iz Prištine su priču o tužbi za genocid zaledili. U posljednje vrijeme, gotovo da ih i nema, pa se postavlja pitanje da li Kurtijeva vlada zaista ima namjeru upustiti se u ovaj, po mnogim stručnjacima, veoma rizičan pothvat u kojem bi Kosovo moglo mnogo dobiti, ali i izgubiti, ili je najava bila samo jedan od u tom trenutku korisnih političkih poteza Kurtijeve vlade.

Sagovornici Al Jazeere tvrde da tužbe, makar zasad, neće niti biti, iz više razloga. Najvažniji je što je raširena skepsa da bi ona polučila zadovoljavajući rezultat po Kosovo. A nezadovoljavajući bi, pak, imao široke štetne posljedice po zemlju i njene odnose sa Srbijom, u periodu u kojem su razgovori između dvije strane u potpunom zastoju.

Bekim Blakaj, direktor Fonda za humanitarno pravo iz Prištine, kaže kako sumnja da će tužbe, zapravo, ikada biti.

‘Male šanse da tužba uspije’

„Nije prvi put da se koristi jedna takva najava radi dobijanja nekih političkih poena“, kaže Blakaj za Al Jazeeru.

„To je i bivši predsjednik (Hashim) Thaci spomenuo više puta, kao i predsjednik Parlamenta. Vrlo se često koristio taj narativ. I sada, nova vlada opet radi to isto“, dodaje.

Za razliku od ranijih primjera, nastavlja, ovog puta je vlada, nakon što je preuzela dužnost, i pokrenula neke korake za osnivanje nekih domaćih tijela, poput Instituta za istraživanje ratnih zločina, a potom je pokrenuta i inicijativa za izradu nacionalne strategije za suočavanje sa prošlošću.

„No, zasad nema ama baš nikakvih konkretnih radnji koje mogu navesti na razmišljanje da će tužba biti pokrenuta, ili, makar, da će se krenuti sa pripremama za nju. Sve je ostalo na verbalnom nivou, a u posljednje vrijeme čak nema ni toga. Zato, lično mislim da se ta tužba protiv Srbije nikada neće početi pripremati. To bi moglo biti moguće jedino u okviru pribavljanja nekih novih političkih poena“, napominje Blakaj.

Prema njegovim riječima, za Kosovo i bolje da ne pokreće tužbu, jer su „male šanse da bi ona bila plodonosna“.

„Uzimajući u obzir praksu Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ne vjerujem da bi ta tužba, i kada bi se podnijela, bila uspješna. A onda, sve bi bilo kontraproduktivno. Ne daj Bože da tako bude, jer bi to dalo prostora Srbiji da negira sve zločine počinjene na Kosovu, a njih nije bilo malo. Bosna i Hercegovina imala je užasno mnogo žrtava, ali ih je bilo i na Kosovu, procentualno mnogo. Izgledi da 22-23 godine poslije tužba uspije su mali. Mnogi svjedoci su umrli, mnoge više ne služi sjećanje, tako da ne bih bio optimista u ishod“, govori Blakaj.

Više OVDJE.

Izvor: Al Jazeera
0Shares

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.