Da li je privremeno finansiranje BiH kršenje zaključaka Narodne skupštine

Milorad Dodik, 16. septembra 2021. godine: Pripremljen je novac da se za sve Srbe u institucijama BiH isplate plate do kraja godine. Milorad Dodik, 12 dana kasnije: Nova odluka o privremenom finansiranju institucija BiH je u interesu Srpske i ljudi iz Srpske. 

Tako je tekao razvojni put lidera SNSD i srpskog člana Predsjedništva BiH po pitanju da li će ili neće glasati za to da institucije BiH do kraja godine imaju novac za funkcionisanje.

Dodik je prvo čvrsto obećao da nema ništa od nastavka finansiranja institucija BiH i poručio da će Republika Srpska, umjesto toga, obezbjediti isplatu plate za oko 7.000 svojih zaposlenih u institucijama BiH.

– Imamo novac da to isplatimo do kraja godine, tako da neće biti nikakvih problema. Iduće godine to ćemo predvidjeti budžetom. Riječ je o 21 milion KM mjesečno – govorio je, ne tako davno, Dodik.

FOTO: FEHIM DEMIR/EPA
FOTO: FEHIM DEMIR/EPA

Međutim, nakon što je Kristijan Šmit od predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltije i njegovih zamjenika pismom zatražio da bude donesena nova odluka o privremenom finansiranju institucija BiH do kraja godine (jer budžet za 2021. nije usvojen), saziva se sjednica Izvršnog komiteta SNSD i stvari se mijenjaju munjevitom brzinom: Dodik saopštava da će „Tegeltija morati da zakaže neke sjednice“, ali da neće biti odluke „izuzev odluke o privremenom finansiranju“.

Nekoliko časova nakon toga, stiže potvrda da je održana sjednica Savjeta ministara.

Dodik je na ovaj način uradio ono na šta su mnogi analitičari, poput Svetlane Cenić upozoravali, a to je da će morati da bude usvojena nova odluka o privremenom finasiranju BiH. Osim što je Dodik još jednom pokazao apsolutnu političku nedosljednost, on je istovremeno prekršio tzv. srpsko političko jedinstvo na nivou BiH, budući da nam je u SDS i PDP potvrđeno da njihove predsjednike lider SNSD nije konslutovao po pitanju glasanja u Savjetu ministara, kao što je to svojevremeno učionio prije odlaska na sastanak sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Jedino je lider DNS, Nenad Nešić, rekao da je Dodik dobio njegovu saglasnost, pod uslovom da se usaglase sve partije koje su glasale za zaključke NSRS. Podsjećamo, zaključci Narodne skupštine RS daju mogućnost da predstavnici RS u Savjetu ministara, Predsjedništvu i PS BiH glasaju samo onda kako bi spriječili odluke štetne po interese Republike Srpske. Ovaj put, Dodik i Nešić su zaključili da su njihove plate, ali i ostalih imenovanih i izabranih funkcionera, službenika i namještenika iz RS u institucijama BiH vitalni interes Srpske.

Naravno, funkcioneri iz SNSD spremili su obrazloženja.

Poslanik SNSD u PS BiH, Sanja Vulić, istakla je da su interes SNSD Republika Srpska i njeni građani, te da će ova stranka nastaviti da vodi računa o njihovoj egzistenciji, za razliku od „dokonih opozicionara koji samo bacaju prašinu u oči građanima“.

Zoran Tegeltija je izjavio Srni da bi neusvajanje odluke o privremenom finansiranju dovelo do situacije da budžet zajedničkih institucija bude u velikom suficitu, a budžet RS opterećen sa dodatnih 70 miliona KM koji je već uplaćen u zajedničke institucije. On je podsjetio da je zajedno sa ministrima iz SNSD glasao i ministar Miloš Lučić iz DNS.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Savjet ministara još od 23. jula ne zakazuje sjednice niti donosi odluke, a zaključcima parlamenta Srpske, između ostalog, definisano je da se mogu donositi samo one odluke koje su u interesu Srpske. Jedna od tih odluka koja je odluka o privremenom finansiranju koju smo juče usvojili. Povezivanje ove odluke sa pismom koje smo dobili od Kristijana Šmita nema nikakve veze niti bilo šta zajedničko sa ovim – rekao je Tegeltija.

Nešić je za Srpskainfo potvrdio da Lučić jeste glasao, te naglasio da je prvi govorio da je odluka o privremenom finansiranju u interesu RS.

– Ukoliko bi ljudima onemogućili da dobiju svoj lični dohodak, na neki način bismo doveli u pitanje njihovu egzistenciju. Normalno, predlagao sam da to bude zajednički dogovor svih političkih partija koje su učestvovale u kreiranju i izglasavanju zaključaka u NSRS. Srpska puni trećinu budžeta BiH i bilo bi suludo iz nekih drugih sredstava obezbjediti za plate više od 20 miliona KM mjesečno – zaključuje Nešić.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Međutim, ostali opozicionari u RS ne misle tako, jer smatraju da su prekršeni zaključci NSRS.

Predsjednik PDP, Branislav Borenović, saopštio je da je SNSD jednim potezom odblokirao institucije BiH i priznao Kristijana Šmita za visokog predstavnika. Šarović je poručio  da se radi o „neslavnoj kapitulaciji SNSD“.

Da će odluka o privremenom finansiranju biti usvojena znalo se već odavno, tvrdi politikolog Darko Kuzmanović. Smatra da je SNSD u nećkanju po pitanju odlučivanja u institucijama BiH dosegao gornju granicu koju Kristijan Šmit više nije htio da toleriše i „praktično je naredio ministrima SNSD da sjednu u klupe“.

– Očigledno je da SNSD postupa po svim direktivama koje odredi OHR dok se za javnost plasira potpuno drugačija priča na šta smo u principu i navikli. Što se same odluke o privremenom finansiranju tiče, ona se može posmatrati iz dva ugla. Pozitivna je iz razloga što oko 20.000 ljudi u BiH institucijama u narednom periodu neće strahovati za mjesečna primanja i egzistenciju, ali sa druge strane, odluke NSRS o neučešću u odlučivanju na nivou BiH su pogažene. Institucije RS su postale pozornica za javnost na kojoj se jedno radi, drugo govori, a odluke krše kao na traci. Više se ne zna niti ko je vlast, ni opozicija, a još manje se zna ko iz opozicionih redova ne koketira sa trenutnom vlašću – kaže Kuzmanović za Srpskainfo.

Upitan kapacitet

Prema njegovim riječima, nije prvi put da se u RS politička principijelnost degradira, nisu iznenađenje ni oni koji su je degradirali, niti opozicija čiji je kapacitet upitan, ali je pomalo nevjerovatno da građani već petnaest godina slušaju istu priču i ponovo glasaju za pojedince i politike koji su ih doveli do prosjačkog štapa.

-Doduše, loša ponuda na našem političkom tržištu im je i omogućila da nesmetano vladaju jer jasna alternativa skoro da i ne postoji. Nekoliko pojedinaca bez snažne podrške ostatka opozicije, ali i građana, teško da mogu donijeti promjene, tako da se s pravom može postaviti pitanje čemu se uopšte možemo i nadati na narednim izborima – zaključuje Kuzmanović.

Cenić: Ko još vjeruje u to?

Ekonomistkinja, Svetlana Cenić, kaže da je odluka o privremenom finansiranju jedina koja je za nju bila očekivana, jer drugog načina nema.

– Ako nekog šokira to što se blokiraju institucije BiH, pa se najavljuje za šest mjeseci proglašenje samostalnosti RS, a u istom danu i ponovna kandidatura za člana Predsjedništva BiH, ko je ovdje lud i ko uopšte može da vjeruje u to? Osim tvrđenja pazara, osim te retorike. Ništa gore nema za psihu i zdravlje čovjeka od neizvjesnosti, nesigurnosti, straha koje stvara takva politika. Zato bi svi trebali da ih tuže – kaže Cenićeva.

Kako je i ranije rekla, naglašava da nema nikakvog osnova da budžet RS preuzme isplate plata za zaposlene u institucijama BiH jer oni nisu budžetski korisnici Srpske.

-Sa 7.000 ljudi zaključiti ugovore, znate li koji je to posao? I opet ne može da im isplati zdravstveno i penziono, a da ne pričam da bi od zaposlenih iz FBiH stigle tužbe jer su im ugrožena elemantarna ljudska prava, prihodi, egzistencija – kaže Cenićeva.

0Shares

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.