Schmidta u Sarajevu dočekali rusko ‘ne’ i zapadna podrška

Ispunjavanje pet ciljeva i dva uslova kako bi međunarodna supervizija u Bosni i Hercegovini (BiH) bila okončana, a Ured visokog predstavnika (OHR) zatvoren, je put kojem BiH treba težiti, poruka je zemalja članica Vijeća za implementaciju mira (PIC), Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Velike Britanije i Evropske Unije (EU) za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ona je uslijedila kao odgovor na pitanje kako će funkcionisati PIC nakon što je Ambasada Rusije u BiH 31. jula obznanila da nema namjeru sarađivati sa Christianom Schmidtom, novim visokim predstavnikom u BiH, te zaprijetila kako „oni koji to čine rade na vlastitu odgovornost i rizik, jer on nema potreban mandat Savjeta bezbjednosti UN-a”.

Iz Ambasade Rusije u BiH nisu odgovorili na upit RSE o kakvom riziku se radi ni kakve će to posljedice biti za zemlje koje podržavaju Schmidtov rad.

Zašto rusko ne?

Rusija je prvi put javno najavila kako neće sarađivati s nekim visokim predstavnikom, te uskratila podršku imenovanju visokog predstavnika, u ovom slučaju Schmidta, jer smatraju da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (VSUN) nije ovjerilo Schmidtovu kandidaturu, ali i da je Ured visokog predstavnika u BiH potrebno gasiti.

To su zatražili i u Rezoluciji pred VSUN u čemu su zajedno s Kinom ostali usamljeni, jer na glasanju 22. jula nisu dobili više nijedan glas za.

Situaciju je dodatno podgrijala odluka, sada već bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, da nametne dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.

Nakon ovog Inzkovog poteza uslijedila je reakcija Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), parlamentarnog tijela jednog od dva entiteta u BiH, koja je 30. jula, po hitnom postupku usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluke bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida, ali i dopunu Krivičnog zakona Republike Srpske, kojom će biti kažnjivo nazivanje Republike Srpske genocidnom tvorevinom.

Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira potom su najoštrije osudili eskalaciju tenzija od nekih političkih lidera kao odgovor na nedavnu izmjenu Krivičnog zakona, kao i korake koje je poduzela Narodna skupština Republike Srpske (RS), a koji bi narušili stabilnost i omeli efikasan rad organa vlasti, navedeno je u saopštenju za javnost 31.jula.

Političke stranke iz RS najavile su kako neće sudjelovati u radu i odlučivanju državnih institucija u BiH, odnosno u Parlamentu BiH, Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH dok se „situacija ne riješi“, te potcrtali da ne prihvataju odluku visokog predstavnika.

Republika Srpska potpisala ovlaštenja visokog predstavnika

„Odluke visokog predstavnika ne mogu se pobijati nekim pravnim lijekovima, pogotovu onima domaćeg prava i one se moraju izvršavati“, pojašnjava ovu situaciju profesor ustavnog prava Nurko Pobrić.

Pobrić podsjeća i kako to proizilazi primarno iz Anexa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma čiji je potpisnik i RS.

„Znači oni su potpisali sve ono što visoki predstavnik ima u smislu ovlaštenja. S druge strane visoki predstavnik je jedini tumač tog Anexa 10“, smatra on.

Za SAD, pak, uloga visokog predstavnika je ključna i podržavaju je, baš kao i teritorijalni integritet i suverenitet BiH, rečeno je u pisanoj izjavi iz Ureda za odnose s javnošću ambasade SAD u BiH.

„Bonska ovlaštenja i dalje su jedan od mehanizama koji su na raspolaganju Uredu visokog predstavnika. Ozbiljne prijetnje Dejtonskom sporazumu ostavljaju mogućnost različitih reakcija“, navedeno je, kao i to da „ prosperitetnija i sigurnija Bosna i Hercegovina sa euroatlantskom budućnošću zahtijeva od izabranih lidera i političara da rade na izgradnji međusobnog povjerenja, postizanju konsenzusa i provedbi reformi koje su od ključnog značaja za zemlju i sve njene građane“.

Upravo su reforme koje vode boljoj budućnosti ono na čemu će Schmidt raditi, kako je to naveo na primopredaji dužnosti 2. augusta, u Sarajevu.

“Čast mi je i zadovoljstvo služiti vašoj zemlji i njenom narodu u narednim godinama. Preuzimam dužnost čvrsto odlučan da pomognem ljudima. Ne želim obećati ništa nemoguće za vrijeme koje dolazi, ali uvjeravam vas da ću upotrijebiti svu svoju snagu da osiguram da ova zemlja ima nadu u bolju budućnost”, kazao je on, i dodao kako se BiH mora vratiti na dnevni red međunarodne zajednice i da će se potruditi da se postigne taj cilj.

OHR i dalje ima ključnu ulogu

Iz Britanske ambasade u BiH za RSE su podsjetili i na to da su ambasadori PIC-a u svojoj izjavi datoj 31. jula naveli kako daju podršku autoritetu i mandatu visokog predstavnika, te da to i nastavljaju.

“Stav Ujedinjenog Kraljevstva je jasan da Ured visokog predstavnika i dalje ima ključnu ulogu u održavanju dijelova Opšteg okvirnog mirovnog sporazuma koji se odnose na civilna pitanja. Ovlaštenje za imenovanje visokog predstavnika ima Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira, koji je imenovao Christiana Schmidta 27. maja“, stoji u odgovoru ambasade Velike Britanije za RSE.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez u odgovoru za RSE kratko je napisala kako „EU očekuje od vlasti da u potpunosti sarađuju s OHR-om i novim visokim predstavnikom“, ne navodeći eksplicitno kako će se i hoće li stav Rusije odraziti na funkcionisanje PIC-a.

Za Pobrića je, kaže, jasno kako visoki predstavnik za svaku svoju odluku ima saglasnost većine. Što se tiče Rusije i njenog stava, on više ima, kako ističe Pobrić, političku nego praktičnu dimenziju.

„U smislu donošenja odluka Rusija ne može imati neki negativni uticaj, ali u političkom da, jer tu može postojati neki sukob interesa između pojedinih članica PIC-a, a traži se onda da se iz tih sukoba izađe nekim „ustupcima“ , navodi Pobrić za RSE.

Konačnu ocjenu o gašenju OHR daje PIC

Za ukidanje OHR-a u BiH, za šta se zalažu i RS i Rusija, je 2008. godine postavljeno pet ciljeva, među kojima su, raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje konačne odluke za Brčko distrikt, fiskalna održivost BiH, te vladavina prava.

Pored ciljeva tu su i dva uslova od kojih je jedan, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ispunjen.

Drugi, podrazumijeva pozitivnu procjenu situacije u BiH od Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, čija većina članova smatra da BiH nije zrela za ovaj korak, što ukazuje na različite poglede na njen napredak.

Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u BiH je uspostavljena u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH, Dejtonskim mirovnim sporazumom, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom gradu Dejtonu.

Visoki predstavnik, kojeg bira Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH, a potvrđuje VSUN, ima ovlaštenja za “konačnu interpretaciju” Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.

Članice Upravnog odbora su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Nemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo Evropske unije Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Izvor: RSE
0Shares

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.