Šmit: Dolazim u BiH da pokrenem proces koji je zastao!

Osim Pape, ne poznajem nijednu visoku dužnost bez regularnog kraja službe, tvrdi Kristijan Šmit o svojoj novoj ulozi visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, koju će političar CSU i bivši savezni ministar poljoprivrede preuzeti 1. avgusta.

Gotovo apsolutistička moć koju međunarodni predstavnik ima u državi zapadnog Balkana sa svojom komplikovanom etničkom i političkom strukturom, barem u teoriji, takođe podsjeća na Svetog Oca, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Može smijeniti izabrane političare, poništiti zakone i izdavati uredbe. Kancelariju su stvorile Ujedinjene nacije za nadzor Dejtonskog mirovnog sporazuma nakon završetka bosanskog rata, u kojem je ubijeno oko 100.000 ljudi između 1992. i 1995. godine.

Zau FAZ, sam Šmit govorio je o “vrlo opsežnim kompetencijama” svog novog položaja sa sjedištem u Sarajevu: “Odlazim tamo s jasnim očekivanjem da će se pokrenuti razvojni proces koji je zastao”.

To znači da će pristupiti kritičkim pitanjima na posvećen način. Prije svega, to je teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

“Podjela teritorija to svakako nije”, jasno kaže budući visoki predstavnik.

Najavljuje da će se odlučno suprotstaviti svim istorijskim narativima koji stavljaju vlastitu etničku sgrupu iznad ostalih građana. Uz to, mladima je potrebna perspektiva u vlastitoj zemlji.

Trenutno više od 70 posto mladih želi napustiti zemlju.

“Ja sam ideja Angele Merkel”, kaže dugogodišnji član Bundestaga iz Srednje Frankonije o tome kako je dobio novu funkciju.

Prije nego što je Šmit 27. maja imenovalo Vijeće za provođenje mira (PIC), morao se boriti s žestokim protivljenjem Rusije.

S druge strane, Washington je više angažovan pod Bidenom.

“Koristi mi činjenica da su se Amerikanci vratili na brod”, kaže Šmit.

Šmitpreuzima novu funkciju s ciljem da je dugoročno sam ukine. Dok se to ne dogodi i dok Bosna i Hercegovina ne dobije realne izglede za pristupanje EU, još je dug put. Kada je EU u pitanju, Šmit razmišlja pragmatično i kaže:

“Moramo razmišljati o srednjim koracima.”

Može zamisliti ekonomsko područje jugoistočne Evrope.

“Ekonomska strategija EU posebno je važna za regiju jer Kina, sa svojim masivnim ekonomskim opredjeljenjem, ima daleko veći strateški pristup od Moskve”, zaključuje. 

Izvor: Agencije
0Shares

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.