Epidemiolog Jela Aćimović: Najveća prijetnja su nam novi sojevi korona virusa

Epidemiološka situacija u Srpskoj je trenutno stabilnija, sa značajno manjim brojem oboljelih od kovida 19, ali moguća su nova pogoršanja i novi veliki talasi epidemije, na što moramo biti spremni.

Na ovo upozorava epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, dr Jela Aćimović, koja naglašava da ni na osnovu čega ne možemo da smatramo da je opaka zaraza iza nas.

– Situacija je dosta stabilizovana, što potvrđuje poboljšanje svih paramatara koje u epidemiji pratimo. Međutim, moramo da budemo svjesni da se korona virus i dalje širi, što znači da nije iščezao ni rizik od zaražavanja, niti je iščezla bolest – ističe Aćimovićeva u intervjuu za Srpskainfo.

Većina građana ipak smatra da je korona iza nas?!

Kovid i epidemija apsolutno nisu iza nas. Imali smo tri talasa, a i prije posljednjeg i pretposljednjeg neki ljudi su bili potpuno opušteni i govorili da je epidemija gotova. I tada su se zatvarale kovid bolnice, ali su opet otvarane, u još većem i težem talasu.

Od čega nam, trenutno, prijeti najveći rizik?

Osnovni rizik i smjer nadzora jeste nadzor nad mutacijama virusa. U posljednjem talasu u Srpskoj, u IJZ RS smo uveli metodu sekvencioniranja virusa, pomoću koje možemo da utvrdimo koja je to genetska forma virusa. Rezultati su pokazali da je u posljednjem talasu epidemije bila dominantna takozvana britanska mutacija. To i jeste bio razlog ubrzanog prenošenja virusa, te većeg procenta osoba s teškom kliničkom slikom.

Koje mutacije su najopasnije?

SZO je uvela podjelu varijanti virusa SARS-CoV-2 u dvije grupe. Prva grupa su tzv. varijante od interesa, a druga grupa varijante koje izazivaju zabrinutost jer je genetska mutacija na tim varijantama dovela do izmjena u osobinama virusa u smislu povećane virulencije, što znači da je on zarazniji i da izaziva teže forme bolesti. Ovdje spadaju britanska, južnoafrička, južnoamerička i indijska varijanta virusa.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Indijski soj je već stigao u Evropu.

U Indiji je prisutna varijanta virusa sa dvije značajne mutacije. Ona je dovela do znatne izmjene virusa u smislu daleko bržeg širenja i većeg procenta težih formi bolesti, čak i u odnosu na britanski soj, a pogotovo u odnosu na prvobitni, tzv. divlji tip SARS-CoV-2 virusa. Znamo da se indijska varijanta virusa već proširila u 62 zemlje, uključujući zemlje Evrope, i da bi to mogao da bude rizik, pogotovo u ovom ljetnom periodu, kad će ljudi više putovati i kad su se opustili.

Koliko je realno da će doći i kod nas?

Postoji rizik da ta varijanta, ali i neke druge, dospiju i u našu zemlju. One mogu da izazovu novi talas, koji može biti težak kao i prethodni, čak i teži od njih. Moramo u potpunosti biti spremni i za takav scenario.

Da li bi, i u kojim situacijama, i kod nas mogle da nastanu neke  mutacije?

Ubrzano širenje zaraze i porast broja inficiranih povećavaju mogućnost da bilo gdje nastane neka nova varijanta virusa, pa tako i kod nas. Jer, mutacija nastaje u bržem širenju virusa. Mi se moramo štititi od postojećih mutacija, koje su zabrinjavajuće u svijetu, a koje mogu da dođu i u našu zemlju. To je za očekivati, s obzirom na putovanja i kretanja ljudi.

Može li se to ikako spriječiti?

Činjenica je da će mnogi građani ovog ljeta putovati i da će to povećati mogućnost unošenja novih varijanti virusa, uključujući indijski soj, u našu zemlju. A tako su se širile i ranije mutacije. Preporuka je da budu oprezni tokom putovanja, odnosno da se čuvaju i da poštuju mjere. U ovom momentu bitno je da su ljudi svjesni da moraju i dalje da paze da se ne zaraze, da izbjegavaju velika okupljanja, drže distancu od jedan do dva metra od drugih ljudi, redovno peru ruke i nose masku kada su u neposrednoj blizini drugih, naročito u zatvorenim prostorima.

Ipak, činjenica je da smo se, sa stabilizacijom situacije, dosta opustili.

Tačno je da se malo slobodnije ponašamo, iako još nije vrijeme za potpuno opuštanje. Ako smo vakcinisani i ako smo u grupi ljudi gdje su svi vakcinisani, možemo i biti malo opušteniji i osjećati se sigurnije, ali ako smo u društvu osoba koje nisu zaštićene od kovida, ne možemo biti sigurni da ne postoji rizik zaraze. Dakle, osnovne mjere i dalje treba poštovati.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Da, ali sve više je onih koji ne nose masku u zatvorenom.

Jeste, ali nije vrijeme za to. Maska je i dalje obavezna u zatvorenim prostorima. Radi svoje sigurnosti i zaštite svojih najbližih, nosite masku kad ste u bližem kontaktu s drugim ljudima i kada ste u zatvorenom prostoru.

Da li nam prijeti opasnost od ponovnog širenja izvorne korone?

Ta opasnost je manja. Manji je rizik od dramatičnih talasa prvobitnog virusa, jer mutacije postaju dominantnije. One se brže šire nego izvorni virus i agresivnije su. Podsjetimo, britanski soj je potisnuo prvobitni, divlji soj korone. Indijski soj sada potiskuje prethodne varijante virusa. Moramo da budemo spremni na sve, ali u svakom slučaju je veći rizik od novih varijanti.

Koliko možemo da računamo na prokuženost?

Dostigli smo određeni procenat prokuženosti prebolijevanjem bolesti, ali ono što nas brže i bezbolnije vodi prema značajnijem kolektivnom imunitetu je vakcinacija. S obzirom na brzinu širenja virusa SARS-CoV-2, pretpostavljamo da je potrebno da je 70 do 80 procenata stanovništva zaštićeno kako bi se zaustavila epidemija. Kada govorimo o kolektivnom imunitetu, uglavnom mislimo na vakcinisane osobe, jer još ne znamo koliko traje imunitet kod onih koji su prirodno preboljeli kovid. Znamo da taj imunitet otprilike traje do šest mjeseci, za dalje nismo sigurni. Unutar tih šest mjeseci dešava se da osobe ponovo obole, ali se ovo, srećom, dešava kod manjeg procenta oboljelih. Kod vakcinisanih često imamo jači imuni odgovor nego kod osoba koje su prirodno preboljele bolest. Dužina trajanja imuniteta nakon vakcinacije se prati i ako se potvrdi da imunitet značajno opada moguće je uvesti dodatne doze vakcine, da se osigura dugotrajnija zaštita.

Koliko su česti slučajevi zaražavanja ljudi koji su vakcinisani?

Nemamo saznanja da je obolio neko ko je kompletno vakcinisan. Dešavalo se da obole ljudi koji su nekompletno vakcinisani, odnosno između dvije doze. Neki od njih su imali kliničku sliku zbog koje su morali i u bolnicu. Tih slučajeva ima, pa moramo biti oprezni i sve mjere poštovati kao da nismo vakcinisani. Tek kada prođe 15 dana od revakcinacije smatramo da je vakcinacija postigla svoj puni efekat.

Da li uskoro možemo da očekujemo novo popuštanje mjera?

Odluke kriznog štaba idu u pravcu relaksacije. Pripremamo i preporuke za određene ljetne aktivnosti, koje su dovoljno epidemiološki sigurne, da se pokušamo malo opustiti. Međutim, ne smijemo da zaboravimo da rizik i dalje postoji.

Koje će se mjere najduže zadržati?

To su sigurno sve individualne mjere, koje su i do sada bile ključne, a na što smo se već navikli, kao nošenje maske u zatvorenom prostoru i kada smo u blizini drugih ljudi, fizička distanca, sprovođenje higijene ruku, takozvane respiratorne higijene, a to je pokrivanje usta i nosa maramicom ako kišemo ili kašljemo. Naše ponašanja sa punom ličnom odgovornošću je najbitnija mjera.

Koliko su od mutacija zaštićeni oni koji su imali koronu?

Nažalost, mutacije korona virusa mogu da zaobilaze imunitet kod ljudi koji su preboljeli koronu. Zato i jeste jako bitno da situaciju i dalje držimo pod kontrolom, da li mjerama ili vakcinacijom, jer će tako manje nastajati nove mutacije. Zato nam je cilj i dalje poštivanje mjera i da što više ljudi bude vakcinisano u ovom periodu kada je situacija mirnija.

Da li je imunitet stečen vakcinacijom „jači“ od mutacija?

Taj imunitet je za određene varijante virusa nešto niži, ali je i dalje značajan. Bitno je da se, ako dođe do pojave varijante koja u potpunosti zaobilazi imunitet od vakcine, može napraviti vakcina specifična za tu mutaciju, koja bi se dodala kao dodatna doza. Zasad nemamo nijednu varijantu koja u potpunosti zaobilazi imunitet stečen vakcinacijom. Takođe, još nemamo nikakvu potvrdu ni da će trebati treća doza, ni da će vakcinacija protiv korone biti sezonska ili jednom u više godina. Proizvođači vakcina, svakako, moraju biti pripravni u slučaju da se desi da imunitet pada ili da ga neka mutacija zaobilazi.

Izvor: Srpskainfo
0Shares

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.