Turski radnici najavljuju tužbe posle rada u Srbiji

Grupa od 30 građevinskih radnika iz Turske, koji su u Srbiji bili angažovani na izgradnji stanova za pripadnike službi bezbjednosti, nakon višemjesečnih problema vratila se u svoju državu, a pojedini najavljuju i tužbe.

“Radili smo kao robovi u veoma teškim uslovima, po kiši, snijegu, velikoj hladnoći.”

Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE) svoju priču započinje Đihan Ilmian, turski radnik koji je bio angažovan na kapitalnom državnom projektu – izgradnji stanova za pripadnike službi bezbjednosti u Kraljevu, 190 kilometara južno od Beograda.

Prema njegovim riječima, grupa od tridesetak radnika je krajem januara prekinula posao zbog neisplaćenih zarada, teških uslova za rad i neadekvatne zaštitne opreme.

„Odlučili smo da napustimo posao kada nam nisu isplatili zaradu, nakon što smo završili najteži dio izgradnje i to u najgorim vremenskim uslovima. Sada se očajni vraćamo u svoju zemlju”, objasnio je Ilmian u pisanom odgovoru.

Postavljanjem kamena temeljca premijerka Ana Brnabić i gradonačelnik Predrag Terzić označili su početak izgradnje stanova za pripadnike snaga bezbednosti u Kraljevu.
Postavljanjem kamena temeljca premijerka Ana Brnabić i gradonačelnik Predrag Terzić označili su početak izgradnje stanova za pripadnike snaga bezbjednosti u Kraljevu.

Neispunjena obećanja

Oko 60 građevinskih radnika iz Turske stiglo je početkom oktobra u Kraljevo posredstvom firme NN „Plan Media” iz Izmira, koja ih je angažovala na osnovu ugovora sa niškom firmom Global inženjering, podizvođačem radova na izgradnji stanova u Kraljevu za potrebe vojske i policije, čiji je investitor država Srbija.

Izgradnja ovih stanova započeta je 2020. godine, a 2018. donijet je Zakon o posebnim uslovima za realizaciju tog projekta. Taj državni projekat najavljen je kao pomoć sektoru bezbjednosti u Srbiji, a zaposleni u njemu mogu aplicirati za stanove po značajno jeftinijoj ceni.

Radnici, koji su radili na izgradnji ovih stanova u Kraljevu, su u Turskoj potpisali ugovore kojima im je precizirana mjesečna zarada od 800 do 1.200 evra uz plaćen smještaj i ishranu.

Radnici iz Turske (na fotografiji) došli su srećni u nameri da rade i zarade, a otišli razočarani, praznih džepova.
Radnici iz Turske (na fotografiji) došli su srećni u nameri da rade i zarade, a otišli razočarani, praznih džepova.

Prema Ilmianovim navodima, situacija na gradilištu u naselju Ribnica u Kraljevu nije bila ni nalik onoj kakvom su je zamišljali.

Kako je objasnio, dio gradilišta na kome su radili bio je poplavljen, što je znatno otežavalo i produžavalo rokove za završetak radova.

„Mnogo vremena se izgubilo zbog kašnjenja materijala ili nekog drugog problema za koji nismo mi bili odgovorni, ali su svi takvi zastoji fakturisani na našu štetu. Ispalo je da smo mi lijeni, spori i neodgovorni, a kada smo zatražili da nam pokažu dnevnike rada i da zajednički provjerimo ko je za šta odgovoran, odbili su da to učine”, objasnio je Ilmian.

On je dodao da su o tome razgovarali sa predstavnicima firme „Global inženjeringa“ iz Niša, kao i sa predstavnicima firme „Plan Media” iz Izmira, ali da su stekli utisak da se oni međusobno dogovaraju i štite.

U međuvremenu, prema riječima Ilmiana, više od polovine radnika napustilo je gradilište u Kraljevu. Oni koji su imali novca vratili su se kući ili prešli da rade u Beogradu i Novom Sadu, a oni koji su ostali u Kraljevu obustavili su rad tražeći isplatu zarađenog novca, kako bi mogli da se testiraju na korona virus i kupe avionske karte za povratak kući.

„Međutim, više se niko nije obazirao na nas. Vlasnik objekta u kojem smo stanovali naložio je da se iselimo u roku od tri dana nakon što je od našeg poslodavca obaviješten da mu više neće uplaćivati novac za naš smještaj. Novca nismo imali, a ponestajalo nam je i hrane”, rekao je Ilmian.

Odgovor iz kompanije

Igor Šabanović, menadžer građevinske firme „Global inženjering” iz Niša rekao je RSE da je ta kompanija ispunila sve obaveze prema firmi „Plan Media” iz Izmira, kojoj su po ugovoru fazno uplaćivali novac za urađen posao.

„Mi smo firmi ’Plan Media’ isplatili novac za realizovani posao, jer i mi naplaćujemo samo ono što je realizovano“, rekao je on.

Kako je objasnio, novac koji njegova firma dobije prosleđuje se partnerskoj firmi, koja po ugovoru radnicima isplaćuje zarade.

„Mi po ugovoru zadržimo samo dio novca za našu proviziju, koji je praktično naša zarada, ali zarade nije bilo jer su oni bili veoma spori i radove koje je trebalo da završe za mjesec i po dana završili su za tri mjeseca. Samim tim znatno su narasli troškovi hrane, smještaja i transporta, zbog čega smo se odrekli i sopstvene zarade”, rekao je Šabanović.

On je naglasio da je „Global inžinjering” po ugovoru platio avionske karte za dolazak radnika u Srbiju, obezbijedio ishranu, smještaj, transport i prijave, kako bi boravak i rad radnika iz Turske bio potpuno legalan.

„Prema tome, mi nismo imali nikakve finansijske obaveze prema radnicima jer smo sve platili njihovoj firmi u Turskoj, a da li je ’Plan Media’ njih isplatio ili ne, to je njihova stvar i stvar njihovog međusobnog ugovora u šta ne možemo da se miješamo”, rekao je Šabanović.

Izgradnja autoputa u Srbiji (2021.)
Izgradnja autoputa u Srbiji (2021.)

Šabanović je dodao da se „Global inženjering” suočio sa ozbiljnim problemom kada su se radnici odlučili na štrajk i tako ugrozili nastavak izgradnje.

„Radnici su počeli da nas ucjenjuju i da od nas traže novac koji nigdje nije dogovoren“, rekao je Šabanović.

On je dodao i da je njegova firma ispoštovala ugovor i isplatila sve obaveze firmi u Izmiru.

„Prema informacijama koje imamo, oni namjeravaju da tuže firmu zbog jedne neisplaćene plate, ali se nadamo da će uspjeti da se dogovore. Čak smo bili spremni da im mi, nezavisno od naših partnera isplatimo dio novca, ali smo tražili da nastave da rade bar pet dana u kontinuitetu pa da ih isplatimo, ali oni to nisu prihvatili, rekao je Šabanović.

U ambasadu Turske po pomoć

Šabanović je dodao da su u najboljoj namjeri da riješe da u interesu svih zainteresovanih strana, o svim tim problemima razgovarali i sa predstavnicima ambasade Turske u Beogradu, kojima su pokazali i svu dokumentaciju.

„Oni nisu imali nikakvih primjedbi”, rekao je Šabanović i dodao da su izvjesno vrijeme nastavili da plaćaju smještaj i hranu nadajući se da će se radnici vratiti na gradilište.

Đihan Ilmijan, navodi da su se i radnici obraćali Ambasadi Turske u Beogradu od koje su zatražili da im pomogne da naplate zarađeni novac, ali su tamo dobili, kako kaže, izvjesnu količinu hrane i obećanje da će im, ako se odluče za tu opciju, pomoći da se vrate u Tursku, što se na kraju i dogodilo.

Turska štampa u to vreme je uveliko pisala o radnicima iz njihove zemlje koji su ostali “nasukani” u Kraljevu bez novca, koga nije bilo dovoljno ni za hranu i opasnosti da svakog časa budu izbačeni iz hotela u kome su stanovali.

Ambasada Turske u Beogradu nije odgovorila na upit RSE u vezi sa slučajem građevinskih radnika iz te zemlje koji su bili angažovani na izgradnji stanova za vojsku i policiju u Kraljevu.

Iako im se život u Kraljevu pretvarao u noćnu moru, radnici se nisu obraćali institucijama u Srbiji, jer im je rečeno da domaće inspekcije nisu nadležne za radnike iz inostranstva, koji imaju ugovore sa stranim firmama zaključene u stranim zemljama.

Ilmian je za RSE najavio kolektivne tužbe svih radnika protiv firme Plan media, koja ih je poslala u Srbiju. On je dodao da će tužbenim zahtjevom, pored isplate neisplaćenih zarada biti obuhvaćena i naknada za navodne patnje i traume koje su doživjeli.

RSE je pokušao da stupi u vezu sa menadžmentom te firme iz Izmira, ali na telefonske pozive niko nije odgovarao.

Pomoć iz Srbije

Ilmian je objasnio i da su radnicima, u najtežim trenucima, pomogle dvije osobe u Srbiji – Srđan Zečević, vlasnik pekare u Mataruškoj Banji, i Ljubinko Jablanović iz Žiče.

„Ljubinko nam je pomagao prilikom nabavke hrane u tom selu i poklonio nam veću količinu brašna i mliječnih proizvoda i Srđan nas je besplatno snabdijevao hljebom, dok smo čekali na povratak u Tursku“.

Ilmian je objasnio da su radnici, zahvaljujući njihovoj pomoći, uspjeli da uštede malo novca, a da su dodatno prodavali na buvljoj pijaci svoje stvari.

„Od tog novca kupili smo avionske karte”, istakao je Ilmian u mejlu koji je uputio RSE nakon što su sleteli na aerodrom Kemal Ataturk u Istanbulu.

Srđan Zečević, vlasnik pekare u Mataruškoj Banji, rekao je RSE da se nada da je svojim gestom bar malo popravio loš utisak koji su ponijeli odlazeći iz Kraljeva.

„Kada su mi rekli da imaju probleme na poslu, da im nisu isplaćene sve zarade i da više neće kupovati hljeb kod mene jer moraju da štede novac za kupovinu avionskih karata, rekao sam im da imam dva studenta i da nemam novca da im pozajmim, ali da imam hljeba i da neću dozvoliti da gladuju. Pare budu pa nestanu, a ljudi ostaju”, rekao je Zečević.

O gastarbajterima niko ne brine

Nevolje građevinskih radnika iz Turske koji su napustili gradilište stanova za pripadnike snaga bezbjednosti, nije usamljen slučaj u Srbiji.

U avgustu 2020. godine u Kraljevu je 40 radnika iz Indije, koji su bili angažovani na izgradnji puteva u Srbiji, protestovalo zahtjevajući da im firma u kojoj su angažovani isplati zaostale zarade i obezbijedi avionske karte za povratak u Indiju.

Početkom ove godine 50 kineskih radnika angažovanih na izgradnji jalovišta za potrebe novog rudnika bakra „Čukaru Peki”, sada u sastavu kineske kompanije „Ziđin”, protestovalo je ispred sjedišta te kompanije u Boru na istoku Srbije, tražeći bolje uslove za rad.

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja i Inspektorat rada nisu odgovorili na upit RSE koji se odnosio na slučajeve kršenja radnih prava stranih radnika koji rade u Srbiji.

Na gradilištima sve više stranaca

Prema podacima kojima raspolaže Privredna komora građevinske industrije Srbije (PKGIS), tokom 2020. godine stranim državljanima izdato je oko 13 hiljada dozvola za rad. Na građevinskim projektima trenutno je angažovano između dvije i tri hiljade stranih radnika, najviše iz Turske, Sjeverne Makedonije, Rumunije i Ukrajine.

Potpredsjednik te komore, Goran Rodić rekao je RSE da činjenica da su prijavljeni ne znači i da su u mnogo boljem položaju od kolega koji rade na crno.

„To što su prijavljeni ne znači i da redovno primaju plate, da su osigurani, da imaju propisanu zaštitnu opremu, pristojne uslove stanovanja, obezbijeđenu ishranu i da plaćaju porez državi”, rekao je Rodić.

On je ocijenio da je država ispustila iz sistema kontrole i nadzora cijeli sektor građevinarstva u kojem je, kako je ocijenio, sada sve dozvoljeno.

„Zbog toga je sve više slučajeva svakojakog izrabljivanja radnika, ali i divlje gradnje koja cvjeta od centra Beograda do vrha Kopaonika”, istakao je Rodić.

Najviše stranih radnika iz Turske (na fotografiji), Severne Makedonije, Rumunije i Ukrajine angažovano je na državnim projektima.
Najviše stranih radnika iz Turske (na fotografiji), Sjeverne Makedonije, Rumunije i Ukrajine angažovano je na državnim projektima.

Rodić je rekao da se na tržištu Srbije osjeća nedostatak kvalifikovane radne snage koja je, po njegovim riječima, već otišla na zapad, i da za kvalifikovanim radnicima kreću i nekvalifikovani.

„U takvoj situaciji domaće i strane kompanije dovode u zemlju sve više radnika iz inostranstva sa kojima ovde mogu da rade šta hoće. Od njih najviše koristi imaju oni koji ih angažuju, posebno oni koji ih ne plaćaju, a to je sve zbog toga što prave kontrole faktički i nema”, rekao je Rodić.

Prema njegovim navodima, po slovu zakona prava radnika iz inostranstva izjednačena su sa pravima domaćih radnika, ali se problemi javljaju zbog ugovora koje ti radnici potpisuju sa firmama i agencijama za iznajmljivanje radnika u zemljama iz kojih dolaze, a da sve nedaće koje proizilaze iz takvih ugovora moraju da rješavaju po zakonima zemlje u kojoj je zaključen ugovor.

„To, međutim, ne može biti izgovor inspekcijama i drugim nadležnim službama i institucijama za ignorisanje slučajeva ozbiljnog kršenja zakonskih i moralnih normi prema ljudima koji su ovdje došli da rade i zarade, pogotovo kada su u pitanju zdravlje i bezbjednost radnika na poslu”, rekao je sagovornik RSE.

Izvor: RSE
0Shares

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Facebook
Twitter
Instagram