Kirgistan pod uticajem Rusije: Siromaštvo, nezaposlenost, korupcija

Rezultati predsjedničkih izbora u Kirgistanu iznenadili su mnoge. Sadir Japarov, bivši zatvorenik, odnio je ubjedljivu pobjedu, pokazuju službeni rezultati. Naime, Centralna izborna komisija objavila je da je Japarov osvojio 79% glasova. Novi predsjednik, koji je ležao u zatvoru zbog organizovanja otmice, također će imati široka nova predsjednička ovlaštenja nakon što su se glasači sa sličnom razlikom odlučili za izmjenu ustava na referendumu.

U pobjedničkom govoru u glavnom gradu Biškeku, Japarov je obećao da će vladati zemljom s otvorenom vladom bez korupcije.

Nećemo ponavljati greške prethodne vlade,” rekao je. “Tokom proteklih 30 godina korupcija se u našoj zemlji ukorijenila u gotovo svim područjima našeg života – od sada nećemo tolerirati takvu nečuvnost”, dodao je.

Također je obećao da će Rusija ostati “glavni strateški partner zemlje”. Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je ranije izrazio zabrinutost zbog previranja u Kirgistanu, ubrzo je čestitao Japarovu na pobjedi.

Ruski uticaj

Politički analitičar Mars Sariev misli da je Moskva podržala Japarova. Naglo pojavljivanje ovog političara na političkoj sceni tokom protesta u oktobru, prema Sarievu nije bilo slučajnost. Dodao je da je Moskva pokušala dobiti kontrolu nad demonstracijama preko Japarova.

“Kirgistan je i dalje usko povezan sa Rusijom. Njegova se ekonomija oslanja na rusku naftu i gas, kao i doznake koje kirgiški radnici šalju kući s posla tamo. U potpunosti ovisimo o Moskvi”, rekao je Sariev.

Japarov (Izvor: EPA)

Kirgistan je u krizi upravo od parlamentarnih izbora prošlog oktobra. Rezultati tih izbora bili su sporni, što je dovelo do protesta i ostavke tadašnjeg predsjednika Sooronbaya Jeenbekova. Također, ova zemlja je posljednjih godina zabilježila porast nezaposlenosti, zbog čega su brojni mladi ljudi otišli trbuhom za kruhom u druge zemlje Evrope.

Razlozi za to mogli bi se potražiti među njihovim najbližim “partnerom” – Rusijom.

Naime, Kirgistana je član Evroazijske ekonomske unije koju vodi Moskva i u njemu su smještena četiri ruska vojna objekta, uključujući zračnu bazu. Kirgistan se u velikoj mjeri oslanja na doznake svojih radnika migranata u Rusiji, povratke koje je pandemija smanjila. U 2019. godini ove doznake činile su oko 28% bruto domaćeg proizvoda. Prema podacima Evropske banke za obnovu i razvoj, oni su pali za 7% na godišnjem nivou u periodu od januara do augusta 2020. godine.

Hronična nestabilnost u Kirgistanu postala je problem ruske politike prema Srednjoj Aziji i test slučaja sposobnosti Moskve da djeluje kao jamac regionalne sigurnosti. Moskva je svoj uticaj u Kirgistanu uglavnom širila ekonomskim i propagandističkim uticajem.

Tako se tokom oktobarskih protesta Dmitrij Kozak, zamjenik šefa Putinove administracije, sastao se s Jeenbekovom koji je tada još uvijek bio predsjednik Kirgistan. Kozak je naglasio “ključnu ulogu” Jeenbekova u osiguravanju stabilnog razvoja zemlje. Dva dana kasnije, nakon što je Japarov službeno postao premijer, a Jeenbekov dao ostavku, sekretar za medije ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je da će Rusija obustaviti stranu pomoć Kirgistanu dok se situacija ne stabilizira. To je samo jedan u nizu slučajeva gdje su Rusi upravo prijetnjom obustave finansijske pomoći nametali kontrolu i Kirgistan doveli u nezavidnu situaciju.

Putinova velika Rusija

Srednja Azija služi kao politička, vojna i ekonomska tampon-zona Rusiji protiv Zapada. Osim strateškog značaja, države poput Kirgistana važne su za Evroazijsku ekonomsku uniju (EEU) koju vode Rusi. Zapravo, Rusija je uložila velika sredstva u Kirgistan kako bi ubrzala svoju integraciju u ekonomski blok.

Rusija je otpisala milijarde dolara duga Kirgistanu, obavezala se na opskrbu vojnom opremom i preuzela zemaljsku mrežu za opskrbu gasom. Moskva je spriječila države Srednje Azije da prodaju prirodni gas na otvorenom tržištu kupcima po svom izboru ili da potpišu ugovore o cjevovodima koji su premještali gas ili naftu bez prolaska kroz Rusiju. To je povećalo ovisnost zemalja Srednje Azije o Rusiji, pojačalo regionalni utjecaj Moskve, posebno među evropskim državama, i opstruiralo ambicije drugih regionalnih sila.

Ruski uticaj u Kirgistanu mogao bi se vidjeti i kroz prizmu uklanjanja zapadnog uticaja iz regiona.

Pod političkim i ekonomskim pritiskom Rusije, američka zračna baza na aerodromu Manas – posljednja koju su SAD imale u Srednjoj Aziji – zatvorena je 2014. godine. To je uklonilo izvor konkurencije za Rusiju u Kirgistanu. U martu 2019. Kirgistan je dozvolio širenje ruske zračne baze u Kantu što je omogućilo Moskvi visoko pojačani stepen kontrole nad vazdušnim prostorom Srednje Azije. Slično tome, prošireno je i rusko ispitno postrojenje za protivpodmorničko naoružanje u Karakolu, četvrtom po veličini gradu u Kirgistanu.

Sveobuhvatna kontrola države

Rusija u potpunosti ili djelomično posjeduje brojne firme u Kirgistanu, uključujući državne i nekoliko njegovih najvećih korporacija. Ukratko, ne samo da Kirgistan u velikoj mjeri ovisi o Rusiji zbog svoje ekonomske sigurnosti i odbrane, već i vojni utjecaj Moskve na zemlju raste.

Rusija zadržava značajno prisustvo u informacijskom prostoru Kirgistana. Ruski TV i radio kanali, novine i veb stranice lako su dostupni i popularni u zemlji. Ruski jezik ima status službenog jezika u Kirgistanu, a glavni grad je i dalje grad koji govori ruski jezik. Politička, poslovna i kulturna elita uglavnom je sklona komunikaciji na ruskom jeziku. Rusija ima potencijal da Kirgistanu pruži podršku i zaštitu u odnosu na mnogo veće i moćnije susjede. Ima blisko, višestrano i izuzetno stabilno partnerstvo s Kazahstanom, vodećim stranim investitorom u Kirgistanu i trećim najvećim trgovinskim partnerom. Vjeruje se da bi Moskva mogla vršiti pritisak na Uzbekistan, susjed s kojim Kirgistan ima kontradiktorne i ponekad sukobljene odnose.

Rusiju se široko smatra neizostavnim saveznikom Kirgistana, a uobičajeno je da domaći političari traže odobrenje visoko rangiranih ruskih zvaničnika i pozicioniraju se kao da imaju pouzdane “veze” s Moskvom.

Protesti u Kirgistanu (Izvor: TASS)

Ipak, nedavni protesti su pokazali da građani Kirgistana žele slobodu i skidanje ruskih okova. Moskva se pokazala kao nepouzdan partner koji prijeti, kažnjava i uzima sve što smatraju da im pripada. Rusija je sa svojom turbulentnom politikom, domaćim političarima koji su im bezrezervno na raspolaganju i željom za potpunom kontrolom od perspektivnog Kirgistana napravili brod koji tone. Ne treba zaboraviti da je Kirgistan treći ruski saveznik koji je jako destabilizovan u posljednjih nekoliko mjeseci.

U augustu su u Bjelorusiji održani kontroverzni parlamentarni izbori koji su rezultovali štrajkovima širom zemlje i masovnim protestima koji još uvijek potresaju istočnoevropsku naciju. Ubrzo nakon toga, Armenija se uključila u vojnu konfrontaciju sa svojim glavnim neprijateljem Azerbejdžanom zbog sporne regije Nagorno-Karabah. U ovom trenutku Kazahstan je jedina članica Euroazijske unije koja se ne suočava s političkim nemirima, iako postoji bojazan da će se kriza u Kirgistanu na kraju preliti i na susjednu zemlju.

0Shares

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Facebook
Twitter
Instagram