Kad propaganda urodi plodom: Ruski novinar Aleksandar Borisov dobitnik srpske „Plakete prijateljstva“

Rusija želi postići veliki uticaj u BiH putem kulture, obrazovanja i medija, ali ulažući što manje novca. Tu nastupaju vlasti Republike Srpske koje, u saradnji sa saradnicima iz Rusije omogućavaju širenje ruskog uticaja uz minimalna ulaganja. Rusija je posljednjih godina pojačala svoje propagandne medije na Zapadnom Balkanu, uglavnom ciljajući na pripadnike srpskog naroda, njihove historijske veze, političke, kulturne i ekonomske odnose, kroz glavnu ideju vodilju da je Rusija njihov jedini istinski saveznik i da Srbi ne bi željeli da se zemlje regije pridruže NATO i EU institucijama.

U jačanju ove ideje, važnu ulogu ima Ruska “Gazeta”, jedno od medijskih “oružja” koje koriste Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a, kao i funkcioneri ove stranke, te njegov politički partner Dragan Čović, lider HDZ-a BiH koji je tokom posjete Rusiji u februaru 2020. godine za ovaj dnevni list dao intervju u kojem je kazao: “Nažalost, u BiH ima vrlo malo ruskog uticaja”. Nekadašnji direktor predstavništva Ruske gazete za Balkan Aleksandar Borisov odgovoran je za njihovu promociju u Rusiji, ali i stručne, “poslovne” savjete i upute, a taj je posao, čini se, sjajno radio do sada.

(Ne)zasluženo priznanje?

Naime, politički vrh Republike Srpske sredinom septembra u zgradi Vlade Republike Srpske u Banjaluci, uručio je „Plaketu prijateljstva“ Aleksandru Borisovu koji završava svoju službu u regionu. Premijer Republike Srpske, Radovan Višković, zahvalio se Borisovu za pomoć pri „učvršćivanju odnosa Rusije i Republike Srpske“. Iako nije jasno za koje je zasluge Borisov dobio plaketu i da li postoje druge ličnosti zaslužnije da budu priznati kao prijatelji Republike Srpske, Borisov je zasigurno medijski potpomogao Dodika i Čovića u ostvarivanju njihovih političkih ciljeva.

Ovo nije prvo priznanje za Borisova ove godine. Naime, u junu je od dekana Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, profesora Drage Mastilović dobio certifikat i nagradu za „izuzetan doprinos razvoju međunarodnih odnosa fakulteta“ i jačanje interakcije između akademske zajednice Republike Srpske i Ruske Federacije,

„'Ruska Gazeta’ nam je pružila priliku da kažemo Rusiji o našoj podršci u sprječavanju ponavljanja katastrofe 20. stoljeća, koja je postala Drugi svjetski rat, te otvoreno izjavljujemo važnost borbe protiv bilo kakvih pokušaja proizvoljnog tumačenja, iskrivljavanja i krivotvorenja historije“, rekao je Mastilović tada.

Ispunjavanje ruskih ciljeva

Nagrada koju je Borisov dobio od Mastilovića ne iznenađuje s obzirom da su njih dvojica i prije sarađivali na raznim projektima od kojih je najvažniji rusko-srpska ekspediciji koja je vršila „istraživanje“ u Hercegovini odnosno glorifikovanje ruskog kulturno-historijsko nasljeđa u regionu. Pored Borisova i Mastilovića, članovi tima su bili rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu prof. dr Milan Kulić, prorektorica prof. mr Sandra Ivanović te zamjenik dekana Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta „Sveti Vasilije Ostroški“ Darko Đogo. Članovi ekspedicije posjetili su brojne samostane koji su postali duhovna svetišta Hercegovine. Posjećujući grob slavnog pjesnika Jovana Dučića u samostanu Hercegovačka Gračanica, članovi ekspedicija su se prisjetili njegovih riječi o „ruskoj misiji za spas pravoslavnih istočnoslavenskih naroda“. Oni su posjetili i spomenik grofu Savi Vladisavić Raguzinski u Gackom. Sava Vladisavić Raguzinski je historijski poznata ličnost po tome što je rođen upravo u Gacku, a tokom života bio je u službi ruskog cara Petra Velikog, te je bio osnivač i ruske obavještajne službe. Javnost nije bila informisana o „stvarnim“ ciljevima ove misije čiji je začetnik Borisov.

Borisov je u svojim autorskim tekstovima, te službenim i neslužbenim posjetama našoj zemlji, uvijek favorizovao proruske političke stranake u BiH.

Najveći broj intervjua i razgovora je uradio upravo sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i predsjednikom Republike Srpske Radovanom Viškovićem, ali i predsjednikom HDZ-a BiH, Draganom Čovićem, uvijek sa istim ciljem: kreiranje i implementacija plana jačanja ruskog uticaja u BiH. Tu je posebno dolazila do izražaja tema o mogućnostima pokretanja izlaska Republike Srpske iz BiH. Tako je prije nekoliko godina, pozivajući se na svoje sagovornike u Sarajevu, o ovom pitanju rekao:

„Srbi strahuju da će Sarajevo prije ili kasnije pokrenuti pitanje pravosnažnosti samog naziva ‘Republika Srpska’. Niko ne može predskazati kako će se u tom slučaju razvijati situacija“, napisao je on tada.

Borisov je aktivno, putem otvorene propagande, radio na kreiranju javnog mnijenja u BiH, posebno u Republici Srpskoj, pa tako sredinom 2020. godine, zahvaljujući upravo Borisovu, otpočinje sa radom i portal Gazeta.ba koji je namijenjen za tržište u BiH, a koji još uvijek nije stekao publicitet i prepoznatljivost u široj bh. javnosti. Proruska uređivačka politika nije doprinijela ni popularizaciji ovog portala na društvenoj mreži Facebooku gdje broji tek 251 pratitelja. Primarna djelatnost Gazete za BiH je plasiranje informacija koje favorizuju Rusiju kako u političkom tako i društvenom smislu. Osim toga, Gazeta.ba prenosi i vijesti sa službene stranice Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu o rusko-srpskoj vojno-tehničkoj saradnji, putovanjima ambasadora Petra Ivancova po visokoškolskim ustanovama u BiH, sastancima sa političkim liderima i drugo. Facebook izdanje Gazete uživo je prenosilo i emitovanje Vojne parade u Moskvi.

Jasno je da je ruska medijska ofanziva na Bosnu i Hercegovinu uveliko otpočela uz duboko miješanje u njenu unutrašnju političku situaciju. Borisov je svoju poziciju čovjeka iz medija iskoristio na sjajan način promocije ruskih igrača i partnera na Zapadnom Balkanu među kojima su najznačajniji svakako Dodik i Čović. Širenje dezinformacija od strane Ruske Gazete i njenih novinarima, među kojima prednjači Borisov, je sa jednim ciljem: diskreditacije Evropske unije kao i njenih institucija i zapadnih zemalja, te potkopavanje stabilnosti u BiH i načela Dejtonskog mirovnog sporazuma pružanjem podrške nacionalističkim političarima. Nakon svega iznesenog s pravom se pitamo, ima li mjesta za dodjelu priznanja ruskom novinaru Aleksandru Borisovu u BiH.