Rusi lobiraju za vlastite interese: Lavrov ponovo dolazi u BiH pred izbore

Ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov stiže u Bosnu i Hercegovinu krajem ovog mjeseca, potvrđeno je iz Ministarstva inostranih poslova BiH. Lavrov bi u BiH u radnu posjetu trebao doći 27. i 28. oktobra, samo nekoliko sedmica prije Lokalnih izbora. Lavrov će tokom posjete razgovarati sa članovima Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem, Željkom Komšićem i Miloradom Dodikom, te će se sastati i sa ministricom inostranih poslova u Savjetu ministara Biserom Turković, a bit će upriličen i sastanak delegacija dva resorna ministarstva.

U posljednjih nekoliko godina Rusija je intervenisala na izborima na Zapadnom Balkanu kako su pokazale analize, te je koristila sve agresivniju taktiku za vršenje sve jačeg uticaja na ovim područjima. Aktivno je radila na sprječavanju evroatlantske integracije zemalja u regiji podržavajući antizapadne frakcije u Srbiji i podstičući otcjepljenje Republike Srpske (RS) od BiH. Jedna od metoda kojom se Ruska Federacija koristi kada je u pitanju inostrana diplomatija jesu predizborne posjete ruskih zvaničnika Srbiji i BiH, državama koje su od najvažnijeg strateškog značaja za Rusiju.

Ruski zvaničnici u posjeti BiH pred Opće izbore

Tako je Lavrov 2018. godine, pred Opće izbore, također bio u zvaničnoj posjeti BiH. Razgovarao je sa tadašnjim članovima Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem, Draganom Čovićem i Mladenom Ivanićem i ministrom vanjskih poslova BiH Igorom Crnadkom u Sarajevu, a u Banjaluci sa tadašnjim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i ostalim zvaničnicima RS-a. Poručio je da Rusija ostaje privržena Dejtonskom sporazumu, da podržava suverenitet, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ustavna ovlaštenja entiteta i tri konstitutivna naroda, ali ni tada nije stigla saglasnost Rusije da prihvata članstvo BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Lavrov je tokom tadašnje posjete BiH poručio da Moskva želi dosljednu provedbu Dejtonskog sporazuma, ali je protiv „demonizacije Republike Srpske“, te je rekao da je odavno bilo vrijeme da se BiH oslobodi spoljne uprave. Lavrov je tada u Banjaluci prisustvovao polaganju kamena temeljca za pravoslavni hram u znak sjećanja na ruskog cara Nikolaja Drugog, te je pričao o rusko-srpskom prijateljstvu, dok se tadašnji entitetski predsjednik Milorad Dodik požalio na intervencije bivših visokih predstavnika koji su „degradirali Dejtonski sporazum i oteli ovlaštenja i nadležnosti RS-a iz izvornog Dejtonskog sporazuma”.

Lavrov je tada poručio da su „nedopustive akcije vanjskih igrača da naprave umjetni izbor ‘ili ste s nama ili s Ruskom Federacijom'“. Iako nije izravno spomenuo zapadne zemlje, očito je aludirao na SAD i Evropsku uniju. Rekao je kako je Rusija bila dio rješenja za postizanje mira u BiH, kao i rješenja za Kosovo.

Politički analitičar iz Sarajeva Almir Terzić je tada komentarisao dolazak Lavrova, te je rekao da se on „taktički” u BiH susreo i sa predstavnicima vlasti i opozicije u RS-u.

„Rusija samo želi da njeni interesi ne budu dovedeni u pitanje. Kroz tu prizmu treba promatrati i izjavu Lavrova da će Moskva sarađivati sa onima koji na izborima dobiju podršku birača. Njima je svejedno ko će to biti, ako će raditi za njih“, kazao je Terzić za DW.

Pet mjeseci ranije u dvodnevnu posjetu BiH stigla je predsjednica Savjeta federacije Federalne skupštine Ruske federacije Valentina Matvijenko, koja je uz Sarajevo posjetila i Banja Luku. Ovo je bila najveća posjeta jednog ruskog zvaničnika u BiH, ali je ostala zapamćena po incidentu. Naime, u obraćanju delegatima Doma naroda, Matvijenko je kazala da se Rusija zalaže za što skorije uklanjanje Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, kao i za predaju vlasti entitetima BiH. Dodala je i da je Rusija „garant“ Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i da se u BiH desio „civilni rat“. Iako je Matvijenko tada rekla da u BiH niko ne treba nametati rješenja i da političari u našoj zemlji sami trebaju doći do njih, ona je naglasila da je stav Rusije da treba prestruktuirati Ustavni sud BiH te da se Sud i Tužilaštvo BiH ne spominju u Ustavu BiH.

„Smatramo da je prezrela potreba za reformiranje institucija pravde u Bosni i Hercegovini, Ustavnog suda BiH, Tužilaštva BiH i Suda BiH“, rekla je ruska zvaničnica te izborne 2018. godine.

Lavrov i Putin u posjeti Srbiji skoro uvijek pred izbore i druge važne strateške odluke

Lavrov je boravio i u zvaničnoj posjetiSrbiji 18.06.2020. godine, samo tri dana prije parlamentarnih izbora u ovoj zemlji na kojima je Moskva snažno „podržala“ Vučića. Na aerodromu „Nikola Tesla“ dočekao ga je prvi potpredsjednik Vlade i ministar inostranih poslova Srbije Ivica Dačić. Lavrov je u Beogradu imao sastanak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a zatim i sa Dačićem. Poslije sastanka, Lavrov i Dačić su položili vijence na memorijalni kompleks Oslobodiocima Beograda i na Spomenik crvenoarmejcu, a Lavrov se u Beogradu sastao i sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Miloradom Dodikom, predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović i predsjednikom Vlade Srpske Radovanom Viškovićem.

Moskovski Komersant je objavio da posjeta šefa ruske diplomatije treba da pruži odgovor na pitanje „da li je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić spreman da na djelu, a ne na riječima bude strateški partner Rusije“. Ovo je bila prva posjeta Lavrova inostranstvu poslije pauze izazvane pandemijom.

„Nema sumnje da će Sergej Lavrov naći mogućnost da jasno podrži Vučićevu Srpsku naprednu stranku. Tim prije što su Vučić i Putin razgovarali prije nekoliko dana telefonom, kada je Putin izrazio ‘uvjerenost u pobjedu Vučićeve partije na izborima'“, piše Komersant, ali dodaje da je to navedeno u saopštenju srpske predsjedničke administracije, a da u saopštenju Kremlja takve fraze nema.

Dačić je tada rekao da je Lavrov veliki prijatelj koji je vodio računa o interesima Srbije.

„Pored predsjednika (Vladimira) Putina jedan je od najzaslužnijih koji su bili glavni oslonac Srbije u zaštiti naših državnih i nacionalnih interesa“, naveo je Dačić.

Lavrov je u zvaničnoj posjeti Srbiji boravio i 21.02.2018. godine, ovaj put 11 dana prije izbora za Skupštinu Beograda. Poručio je tada da Rusija neće ostati po strani ako SAD budu uključene u dijalog Beograda i Prištine i ako dobije poziv iz Srbije da se uključi. Predsjednik Srbije Vučić je poručio da će u budućnosti još više kupovati ruski gas i da će ga dobijati kroz Turski tok, preko Bugarske, te je ukazao na saradnju u energetskom sektoru i istakao značaj NIS-a, te je najavio i dalju saradnju. Vučić je tada po Lavrovu uručio pismo predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu u kojem je pisao o saradnji dvije zemlje i budućim odnosima.

U februaru 2020. godine u zvaničnu posjetu Srbiji doputovao je Sergej Kužugetovič Šojgu, ministar odbrane Ruske Federacije. On se sastao sa srbijanskim kolegom, Aleksandrom Vulinom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Vulin i Šojgu razgovarali su „o saradnji na području odbrane koja ima uzlazni trend“ i “istaknuli zajedničko opredjeljenje da saradnja dvije zemlje u narednom periodu bude dodatno unaprjeđena”. Vulin se posebno zahvalio Rusiji što nije priznala Kosovo, te je „izrazio zabrinutost za Srbe i Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori“, kao i „zbog napada na Republiku Srpsku i kršenje Daytonskog sporazuma“. Vulin je naglasio da Beograd nikad neće zaboraviti 2015. godinu „kada je na molbu predsjednika Vučića predsjednik Putin odlučio da Rusija uloži veto na sjednici Vijeća sigurnosti UN i tako onemogući izglasavanje rezolucije koja bi osudila genocid u Srebrenici, čime je spriječila da Srbi budu proglašeni za genocidni narod“.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je u Beograd do sada dolazio četiri puta od stupanja na vlast 2000. godine, a svaki put povodom važnih strateških odluka za Rusiju. 2001. godine sa tadašnjim predsjednikom Savezne republike Jugoslavije Vojislavom Koštunicom, Putin je razgovarao o situaciji na Kosovu, jugu Srbije i u Makedoniji, gdje su se u tom trenutku odvijali sukobi snaga policije i albanskih paravojnih jedinica. 2011. godine Putin se u Beogradu sastao s tadašnjim predsjednikom Borisom Tadićem, a sastanku je prethodila prodaja 51% Naftne industrije Srbije ruskom Gaspromnjeftu u decembru 2008. Tadić i tadašnji ruski predsjednik Dimitrij Medvedev potpisali su krovni sporazum o izgradnji gasovoda Južni tok, koji bi prolazio kroz Srbiju. NIS je prodat za 509 miliona dolara, iako su, prema istraživanju koje je sproveo portal Insajder u trenutku prodaje, ti resursi vrijedili više od sedam milijardi eura.

U 2014. godini Putin je ponovo stigao u Srbiju povodom vojne parade organizovane zbog sedamdeset godina od oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu i sto godina od početka Prvog svjetskog rata. Zbog aneksije Krima i sukoba u istočnoj Ukrajini, Evropska unija je u julu 2014. uvela sankcije Rusiji zbog čega je ova posjeta izazvala kritike zvaničnika Evropske unije. U 2019. godini Putin je ponovo stigao u Beograd, a glavna tema razgovora Putina i Vučića bila je priključivanje Srbije na gasovod Turski tok, čija se izgradnja planirala u toj godini, kao i davanje diplomatskog statusa ruskom humanitarnom centru u Nišu. Do tada nepoznata organizacija Centar za razvoj Beograda dočekala je ruskog predsjednika i održala šetnju od Trga Republike do Hrama Svetog Save u ovom gradu.

Nisu samo ruski zvaničnici dolazili u Srbiju i BiH. Često su i srpski zvaničnici odlazili u Rusiju po instrukcije pred izbore ili važne odluke. Posljednja u nizu takvih „posjeta“ jeste svakako Vojna parada u Moskvi održana u junu 2020. godine povodom obilježavanja 75. godišnjice pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Paradi na Crvenom trgu su prisustvovali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kao i predstavnici delegacija iz brojnih zemalja među kojima su predsjednik Belorusije Aleksandar Lukašenko i predsjednik Uzbekistana Šavkat Mirzijojev. Zajedno sa Dodikom u loži na Crvenom trgu bio je i reditelj Emir Kusturica.

Jasno je da je Rusiji bitno da na važnim državnim pozicijama u Srbiji i Bosni i Hercegovini budu ljudi sa kojima mogu nastaviti sarađivati u njima važnim strateškim pitanjima. Ukoliko Rusija izgubi BiH kao što je izgubila Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, izgubit će čitav region, čak i sa Srbijom i Kosovom koji su još uvijek formalno izvan NATO-a. S druge strane, BiH je država koja ima složen ustavni poredak, te je pitanje postizanja konsenzusa uvijek „škakljivo“. Zato u BiH i na zapadnom Balkanu čak i mali maligni ruski uticaji mogu imati pogubne posljedice.