Ruski doprinos zagađenju BiH kroz monopol na tržištu gasa

Posljednjih nekoliko godina Bosna i Hercegovina je zemlja koja ima najzagađeniji zrak u Evropi. Jedan od glavnih uzroka za ovakvo stanje su između ostalog i kućna ložišta jer građani usljed visokih cijena gasa često nemaju alternativnu varijantu za grijanje. S obzirom da bh. građani plaćaju skoro najvišu cijenu gasa u Evropi, u BiH je došlo do nagle ekspanzije sektora individualnih ložišta.

Kritičnom zagađenju okoline u BiH u velikoj mjeri dopinosi Rusija, tačnije kompanija “Gazprom Export” sa sjedišten u St. Peterburgu, koja je dobavljač za BH-Gas u Sarajevu preko kompanije “Energoinvest”. Pored toga, bahatost ruske kompanije se ogledala i u povremenim obustavama isporuke gasa, nepoštivanju ugovora sa kompanijom “Energoinvest” i brojnim drugim neregularnostima.

Rusija na direktan način doprinosi kritičnom zagađenju okoline u Bosni i Hercegovini. Putem kompanije “Gazprom Export”, iskorištava svoju monopolsku poziciju prodajući građanima gas po najvišoj mogućoj cijeni u region.

Rusija iskorištava svoju monopolsku poziciju prodajući građanima gas po najvećoj mogućoj cijeni

Kada je u pitanju industrijska cijena gasa za BiH, ona je po visini na trećem mjestu u Evropi. Nevjerovatno visoka cijena gasa koju Rusija naplaćuje, čini ga nedostupnim prosječnom građaninu BiH. Kao rezultat toga, ljudi su primorani da se oslone na jeftine energente, što vodi ka većem stepenu zagađenja i smoga u svim većim gradovima u BiH.

Rusija pokazuje ogromno nepoštivanje spram platežne moći prosječnih građana BiH, što je neprihvatljivo. Ruska korupcija, dezinformisanje kao i mito usađeni su u njenu poslovnu politiku što se odražava i na energetsko tržište u BiH.

Prema riječima Janeza Kopača, direktora Sekretarijata Energetske zajednice, BiH ima najskuplji gas za industriju, posebno bh. kompanije koje nisu na sistemu gasovoda visokog pritiska. Bh. firme plaćaju plin i do 37 posto skuplje nego firme iz susjednih država i Evropske unije. Prema podacima Eurostata za prvo polugodište 2019. godine, građani BiH su za korištenje plina u svojim domaćinstvima izdvajali u prosjeku po 720 KM za 1.000 kubnih metara plina. Prema istim podacima, bh. kompanije plaćaju izuzetno skup plin, a ta cijena BiH svrstava u sami evropski vrh tako da su za 1.000 kubnih metara plina izdvajali po 890 KM/1000 sm3 bez PDV-a.

Iz tog razloga je veoma bitno da se BiH snadbije alternativnim izvorom plina jer gas još uvijek nije dostupan svim potrošačima.

Ako je Rusija istinski prijatelj BiH, posebno Republike Srpske, postavlja se pitanje zašto je onda gas daleko skuplji nego u Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Rumuniji, Moldaviji, Turskoj, Gruziji, Crnoj Gori i mnogo više nego u Francuskoj ili Njemačkoj? Indikatori koji mjere nivo ekonomskog blagostanja u zemljama, navode kako je BiH uz Albaniju na samom evropskom dnu. Bruto domaći proizvod po stanovniku za BiH, izražen u standardu kupovne moći iznosi tek oko 30 posto prosjeka Evropske unije te je ubjedljivo na dnu tabele.

Ipak, Rusija se nije zadržala samo na ovom izvoru plina za BiH nego želi ojačati svoj stisak nad energetskim sektorom putem izgradnje gasovoda od Turskog toka, te izgradnjom LNG terminala (tečnog prirodnog gasa) u Republici Srpskoj.

Izgradnjom gasovoda Turski tok Rusija jača svoj stisak nad energetskim sektorom BiH

Usljed ovog ruskog monopola, doći će do povećanja cijena gasa za građane Republike Srpske. Na taj način će se staviti čista energija izvan dometa bh. građana, te će doći do pogoršanja postojećeg problema zagađenja.

Mnoštvo je neuspješnih ruskih projekata u BiH tako da su prognoze kako će i novi LNG terminal propasti zbog lošeg poslovanja.

Rusija na direktan način ugrožava bosanskohercegovačke politike koje zagovaraju da se zemlja uskladi sa direktivama Evropske unije koje pružaju zdraviju i čistiju okolinu.

O ruskoj umiješanosti govori i činjenica kako su blokirali i pokušaje usvajanja zakona koji bi BiH omogućili kohezivnu energetsku politiku.

Pored toga, Rusija ne krije “saradnju” sa Republikom Srpskom, te na taj način ugrožava mogućnost jedinstvene bh. energetske politike. Bez usaglašavanja zakonske regulative u ovom polju, nema dobijanja kandidatskog statusa BiH u Evropskoj uniji i pored činjenice da postoji opšti konsenzus bosanskohercegovačkih političara uključujući i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

Rusija ugrožava mogućnost jedinstvene bh. energetske politike

Rusko uspostavljanje monopola u energetskom sektoru u BiH, evidentira se i kroz pritisak za naplatu navodnog “ratnog duga” uz otvorene prijetnje isključenja dotoka plina.

Izvjesno je i kako će Vlada Ruske Federacije energetske objekte koristiti kao obavještajne platforme iz kojih će imati priliku da vršiti političku, ali i industrijsku špijunažu. Na taj način će Rusija iskoristiti priliku da kroz objekte u Republici Srpskoj ojača svoj uticaj na građane i službenike u BiH.

S tim u vezi je i nedavno organizovani sastanak radnih grupa za energetiku Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije a koji je održan u Spoljnotrgovinskoj komori BiH u Sarajevu.

Na sastanku u Spoljnotrgovinskoj komori BiH prisustvovali su predstavnici ruskih kompanija koji imaju interes u BiH

Tom prilikom je ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov kazao kako želi saradnju u polju energetike, te modernizacije termo i hidro elektrana. Sastanaku u Sarajevu su prisustvovali i predstavnici ruskih kompanija koji su željeli ostvariti uticaj kako na energetski tako i na druge sektore u bosanskohercegovačkoj privredi.

Prvom sastanku radnih grupa za energetiku BiH i Rusije prisustvovalo mnoštvo ruskih “investitora”

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač je napomenuo kako je neophodno što prije pristupiti usaglašavanju i usvajanju državnog Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, za koji su do sada postojale izvjesne opstrukcije.

Zbog neusvajanja ovog Zakona Bosna i Hercegovina još uvijek snosi sankcije.

0Shares

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.